Predložena promjena porezne politike još je u fazi javne rasprave i vjerujem da će Vlada razmotriti argumente stručnjaka i sektora turizma koji predlažu zadržavanje odnosno smanjenje poreznog opterećenja turizma u budućnosti. S oko 200 milijuna prihoda od ugostiteljstva, Valamar je jedan od većih ugostitelja u državi pa predloženo povećanje PDV-a negativno utječe na naše poslovne projekcije. Ulaganje u turizam je ulaganje na rok od 20 do 30 godina i nisu dobre stalne promjene strategije i poreznog opterećenja jer to stvara nesigurnost kod ulagača. Povećanje poreznog opterećenja značajno bi usporilo već pokrenuti investicijski ciklus sektora i Valamar Riviere radi pada konkurentnosti i nižih stopa povrata. U 2017. investirat ćemo 870 milijuna kuna, radovi su u toku i neće se zaustaviti. Da li ćemo nastaviti tim tempom ili ćemo smanjiti godišnja ulaganja ovisiti će o tome kako će se Vlada ubuduće postaviti prema turizmu.

VL: Jedan od priorieta novog ministra turizma je zakon o turističkom zemljištu. Koliko je on zaista bitan budući je investicija u turizmu i ovako sve više?

Iako smo ponosni na rast turističkih noćenja i prihoda od turizma još uvijek nismo dostigli razinu iz 80-tih godina. Imamo jedinstvenu priliku da zbog niskih kamatnih stopa i povoljnih globalnih kretanja turizam podignemo na novu razinu. Uz stabilno investicijsko okruženje mogu se realizirati godišnje investicije u turizam 5 do 8 milijardi kuna. To bi dovelo do značajnog unapređenja turističkog proizvoda, veće popunjenosti i potrošnje. Nerješavanje pitanja turističkog zemljišta uveliko ograničava ozbiljan razvoj i rast broja hotela, a posebno kampova. Sada svi uglavnom ulažemo tamo gdje imamo riješena vlasnička pitanja, a ne u projekte i destinacije u koje bi htjeli. Turističko zemljište je i potencijal za razvoj turističke infrastrukture jer se trenutno naplaćuje samo 50 posto naknade umjesto da se zaključe ugovori i naplati ukupan iznos.

VL: Ova je sezona bila vrlo dobra za većinu u turizmu, što kažu Valamarove poslovne knjige?

U prvih devet mjeseci 2016. ostvarili smo rast prihoda od 19 posto, rast noćenja od osam te rast prosječne cijene od pet posto. Rasli smo zahvaljujući dobrim rezultatima u predsezoni i posezoni uspješnim realiziranjem velikih grupa i događanja, odličnim poslovanjem hotela, kampova i ljetovališta više kvalitete te akvizicijom Hotela Baška. Očekujemo da ćemo 2016. zaključiti s više od pet milijuna noćenja, poslovnim prihodima između 1.460 i 1.475 milijuna kuna uz rast od  13 do 14 posto prema 2015. te operativnu dobit (EBITDA) između 500 i 515 milijuna kuna, što je 22 posto više. Ovim rezultatom potvrđujemo poziciju najveće turističke kompanije po kapacitetima, rezultatu, rastu i razvoju. Sve što radimo prepoznalo je i tržište kapitala pa je cijena dionice u prvih devet mjeseci 2016. porasla čak 43 posto. 

VL: Već su ove godine neki hoteli kasnili s otvorenjem jer je manjkalo keramičara, vodinstalatera...Bojite li se da će taj problem dogodine biti i veći?

Građevinski sektor je značajno smanjen u krizi i teško prati turističke kompanije gdje se ovogodišnja ulaganja procjenjuju na 5 milijardi kuna. Turizam je velika prilika za poduzetnike u građevinarstvu, proizvodnji namještaja i ostale opreme te vjerujem da će se pronaći rješenje kroz prekvalifikaciju nezaposlenih ili uvođenje ciljanih kvota za strane radnike koje bi se vezale za konkretne ugovorene projekte.

VL: Neki kažu da je naš turizam miran dok se Turska, Egipat, Tunis ne oporave, 2017. će biti bolja od 2016.?

Bit će izazovna. Bez novih hotela i ljetovališta više kvalitete, ne može se ostvariti značajan kvalitetan rast u glavnom dijelu sezone. Najveća prilika za rast je u vansezoni, ali to nema veze s globalnim kretanjima. Moramo podizati konkurentnost bez obzira što se događa na ostalim tržištima. Tim više što očekujemo reakciju konkurenta koji će sniziti cijene jer imaju daleko jaču podršku države koja im osigurava konkurentnost manjim porezima i direktnim subvencijama, kao što je primjer s letovima.  Bez novih kapaciteta više kvalitete ne treba inzistirati na povećanju broja turista u srpnju i kolovozu jer se ove godine prvi puta u špici osjetila preopterećenost infrastrukture gužvom na cestama i plažama. Zapravo, imamo situaciju da preplavljujemo obalu turistima niže platežne moći, a to nije mudra strategija.

VL: Dogodine se očekuje još veća nestašica radne snage, kako da Valamar nema tih problema?  

Nedostatak stručne radne snage jedan je od najvećih izazova u sektoru. Ulaganje u ljude mora biti najvažnija strategija svake uspješne turističke kompanije. Kao vodeća kompanija koja u špici zapošljava više od 4.400 radnika pokrenuli smo niz projekata u edukaciji,  zapošljavanju novih i zadržavanju postojećih kadrova. Broj zaposlenih nam stalno raste, 170 sezonskih djelatnika ćemo primiti u stalni radni odnos, a oko 1000 uključiti u program za cjelogodišnji rad gdje garantiramo posao na devet mjeseci, dok za ostala tri imaju pravo na 60 do 70 posto plaće. U Valamaru raste i prosječna plaća koja je godinama veća od prosjeka sektora, a od ove godine veća i od hrvatskog prosjeka. Želimo nastaviti s politikom povećanja dohotka putem progresivnog rasta osnovne plaće te vjerujem da će turizam dobiti potporu u ideji rasterećenja poreznih prihoda kako bi mogao ozbiljnije dignuti plaće. Ove smo godine inicirali i u partnerstvu s Ministarstvom turizma pokrenuli stipendiranje 200 učenika turističko ugostiteljskih zanimanja, kojima garantiramo posao nakon srednje škole. Intenzivno radimo i na širenju Valamar akademije prema programu cjeloživotnog obrazovanja.

(Večernji list, 24. studeni 2016.)